Porodica Dejana Ranđelovića Vanđe iz Lapotinca

Deda nam je dao krila da letimo.

U selu Lapotince naišli smo na jednu mnogočlanu porodicu. Na okupu ih je bilo devetoro, a nedostajali su  baba i deda koji žive u inostranstvu. U ovo naše savremeno doba, kad mladi parovi jedva čekaju da se osamostale i svi žele da žive u gradu, ova mnogočlana porodica svaki trenutak, sa uživanjem, provodi u selu. U porodičnom domu okupe se tri generacije, kako sami kažu, oni su jedna velika porodica i time se ponose. Najstariji članovi porodice,deda i baba, još uvek žive u inostranstvu dok Dejan Ranđelović Vanđa, sa porodicom,  živi u selu Lapotince i bavi se poljiprivredom. Ćerka Milica radi u Leskovcu i tamo živi zbog dece, ali od ranog proleća do kasne jeseni svaki vikend je tu, u porodičnom domu, u selu i kako sama kaže volela bi da njena deca odrastaju onako kako su rasle ona i sestra. Porodičnu kuću je napravio deda , otac je uz dedinu pomoć uvećao gazdinstvo, a sada je red na njih, treću generaciju da žive, rade i stvaraju.

Pogled  Dejana Ranđelovića Vanđe sa ponosom pada na sina. kćeri,zetove i unuke, složne, vredne i radne mlade ljude, spremne uvek da priskoče u pomoć jedan drugom kad se radi, ali i da se našale i nasmeju.  Posle kratkog dogovora pale se mašine i kreće na rad. Ovde smo se uverili da su i žene dobri traktoristi.

Traktor sa balirkom vozila je jedna od kćeri dok su ostali  sa drugim traktorom i prikolicom tovarili bale sena, bili su brži od kiše.  Sa ponosom su pokazivali traktore i druge poljoprivredne i priključne mašine. Obrađuju veliku površinu, samo pod voćem imaju 60 hektara.  Kad krenu u voćnjak idu sa tri traktora sa tri atomizera, a radi se dok se ne zaštiti svih 60 hektara,  ako treba i 24 časa bez zastoja i odmora. Tu su sve priključne mašine da rad bude lakši, da se posao uradi brže i prinos bude veći.

Ovde je, što se tiče poljoprivredne proizvodnje, zatvoren krug. Tove bikove, stajnjakom đubre voćnjake i njive, proizvode kukuruz i pšenicu i od njih sami prave koncentrat za tov junadi, prasića i živine. Junad prodaju stalnom kupcu i nameravaju da prošire tov  na 100 bikova, od sadašnjih petnaestak.

Voće prvu klasu prodaju, a od ostalog peku rakiju. Pored ovog, već nekoliko godina, bave se i otkupom voća za Nekar. Imaju svoju otkupnu stanicu gde otkupljuju svo voće  ali, u dogovoru sa voćarima,  voće preuzimaju i na terenu. Svojim vozilima voće još iste večeri transportuju do hladnjače.

Život ove porodice je izuzetno dinamičan pa su zato trenuci odmora dragoceni. Kada kiša ne dozvoljava rad na njivi vreme je za odmor, druženje i zabavu. Okupe se oko porodičnog stola, okrenu prasence na ražnju, čuju se šale i smeh.

Kako Dejan Ranđelović Vanđa reče „Deda  nam je dao krila da letimo“.  Ovi mladi ljudi lete složno, a mi im želimo da još dugo ovako lete.

Podeli ovo sa prijateljima: