U Bojniku je održana prva javna rasprava o budžetu za 2022. godinu. Javnoj raspravi su prisustvovali Aleksandar Nastić i Blagica Radonjić, službenici za pripremu i izvršenje budžeta. Oni su istakli da je cilj ove rasprave da se čuju predlozi i sugestije građana u cilju poboljšanja uslova života i rada svih meštana.
Prisutni su bili Predsednici Mesnih Zajednica i zainteresovani građani. Dragan Nikolić je izneo svoj predlog kao predstavnik pčelarskog udruženja „Bojnik“. Istakao je da je ovo udruženje nosilac razvoja pčelarstva u celom Pustorečkom kraju, da je lokalna samouprava u dosadašnjem periodu podržavala pčelare ali da bi trebala da u budžetu poveća iznos predviđen za pčelare. PDV od prodaje meda ide u budžet a kako naglašava do sada su više dobijali ribolovci i lovci. Područje Puste Reke i samim tim i Bojnika je izuzetno pogodno za bavljenje pčelarstvom , kojim bi mogli da se bave i mladi koji odluče da ostanu u opštini Bojnik. Nikolić predlaže da se u budžetu za 2022 godinu predvidi oko 3 miliona dinara kojim bi se subvencionisala nabavka svega onog što je potrebno za održavanje i razvoj pčelinjaka i pčelarstva, kao što su na primer košnice, rojevi, paketni rojevi ali i trimeri za travu i slično. Osvrnuo se i na to da je med traženi izvozni artikal.
Prisutnima se obratio i Milorad Stanimirović iz sela Kamenica istakavši potrebu za produženjem sekundarne vodovodne mreže zbog toga što se bunari zamute kod jačih padavina a leti većina presuše pa meštani donose vodu iz Bojnika ili sa planinskih izvora.
Kao predstanik sela Gornji Brestovac javio se Goran Stefanović ističući da je za opstanak ovog i susednih sela preko potrbno da se dovede voda za piće. Naglasio je da je ovo selo dalo najviše za izgradnju akumulacionog jezera i da su mnogi otišli iz sela nemogavši više da se izdržavaju od svojih sada manjih imanja. Istakao je i zahtev da se očiste sada zarasli putevi prema susednim selima Vujanovu i Dubravi da bi postojala kakva takva infrastruktura, da može bar traktorom da se prođe. Da bi se sada otišlo u jedno od ova dva sela udaljena 2-3 kilometara mora se preći 15-20 km. Zahtevu se pridružila i gospođa Gordana Anđelković ističući da je Gornji Brestovac zbog jezera pogodan za razvoj seoskog turizma ali su voda, struja i putna infrastruktura preduslovi za razvoj turizma i povratak na selo gde još uvek postoji i škola i prodavnica. Gospođa Gordana Anđeković kao dugogodišnji turistički radnik, osnivač turističke organizacije u opštini naglasila je da je turizam jedna od tri osnovne grane i zajedno sa poljoprivredom čini ekonomsku razvojnu osnovu. Istakla je da Brestovačko jezero pripada parku prirode „Radan“. Od 2012 kada je preciziran razvojni plan Brestovačkog jezera do sada na razvoju sela Magaš i Gornji Brestovac ništa nije urađeno, naglašava g. Anđelković. Naglasila je paradoksalnu situaciju da su žitelji sela Gonji Brestovac dali oko 60 hektara , Magaš 10 ha i kupljeno je od Prokuplja 12 ha za izgradnju akumilacije koja je deo Jablaničkog vodosistema i prestavlja sirovinsku bazu za razvoj celokupnog područja koje se vodom snabdeva iz ovog vodosistema a sami nemaju vodovod i zdravu pijaću vodu. Predlaže izgradnju distributivnog cevovoda do sela Gornji Brestovac, Magaš, Slavnik i Rečica. Naglašava da Radan planina i Brestovačko jezero valorizacijom svojih turističkih potencijala mogu značajno doprineti razvoju opštine Bojnik. Aleksandar Nastić je u svom komentaru istakao da će asfaltiranje puta preko Radan planine podstaći i razvoj turizma u Bojniku.
Prisutnima se obratio i Zoran Zdravković kao Direktor centra za socijalni rad i stakao da opština Bojnik izdvaja 8-10% budžeta za socijalu, centar za socijalni rad, dnevni boravak, crveni krst i dečja zaštita i drugo. Pohvalio je predlog za razvoj turizma ali je naglasio da se po njegovom mišljenju čeka da se dostigne potreban stepen razvijenosti infrastrukture da bi to moglo da se reši i saglasio se sa Nastićem da će put preko Radana doprineti razvoju turizma. Naglasio je da je program za razvoj ovog podučja izuzetno dobar ali da će morati da se usklađujesa novonastalom situacijom. Kao meštanin MZ Đinđuša govorio je o problemu sa nedostatkom vodovodne i kanalizacione mreže koji ima jedan deo sela.
RADAN PUSTA REKA